.Uvjeti za ulazak u tajni trening nisu oni koje je bilo tko proizvoljno odredio. Oni proizlaze iz suštine tajnog znanja. Baš kao što osoba ne može postati slikar ako ne uzme kist u ruke, tako nitko ne može dobiti tajnu obuku tko ne želi ispuniti ono što tajni učitelji navode kao nužan uvjet. U osnovi, okultni učitelj ne može dati ništa osim savjeta. I u tom smislu treba uzeti u obzir sve što on kaže. Prošao je pripremne faze za spoznaju viših svjetova. Iz iskustva zna što je potrebno. U potpunosti, o slobodnoj volji pojedinca, zavisi hoće li ići istim putevima ili ne. Kad bi netko zahtijevao od učitelja da mu da tajnu obuku, a da ne želi ispuniti uvjete, takav bi zahtjev bio otprilike ovakav: nauči me slikati ali me oslobodi dodirivanja kista. Okultni učitelj nikada ne može ponuditi ništa, ako mu ne ide ususret slobodna volja primatelja. Ali mora se naglasiti da općenita želja za višim znanjem nije dovoljna. Naravno, mnogi će imati tu želju. Ako samo imate tu želju, a da ne želite ulaziti u posebne uvjete tajnog treninga, ne možete ništa postići. To trebaju imati na umu oni koji se žale da im tajni trening nije lak. Tko ne može ili ne želi ispuniti stroge uvjete, mora zasad biti bez tajne obuke. Uvjeti su strogi, ali ne i oštri, jer njihovo ispunjavanje ne samo da bi trebalo biti čin slobodne volje, već to mora biti.
Za one koji to ne uzmu u obzir, zahtjevi tajnog učenja lako mogu izgledati kao prisila duše ili savjesti. Jer školovanje se temelji na razvoju unutarnjeg života; okultni učitelj stoga mora davati savjete koji se odnose na ovaj unutarnji život. Ali ne može se protumačiti kao prisila ono što se zahtijeva kao rezultat slobodne odluke. - Kad bi netko pitao učitelja: reci mi svoje tajne, ali ostavi me s mojim uobičajenim percepcijama, osjećajima i idejama, onda on traži nešto sasvim nemoguće. Tada ne traži ništa više nego zadovoljiti radoznalost, poriv za znanjem. S takvim stavom, međutim, do tajnog znanja se nikada ne može doći.
Uvjeti za okultnog učenika sada se moraju razmotriti jedan za drugim. Mora se naglasiti da niti jedan od ovih uvjeta ne zahtijeva potpuno ispunjenje, već samo težnju za takvim ispunjenjem. Nitko ne može u potpunosti ispuniti uvjete; ali svatko može krenuti putem do njihova ispunjenja. Bitna je samo volja, stav, da se krene tim putem.
Prvi uvjet je: usmjerenost na promicanje tjelesnog i duhovnog zdravlja. Naravno, koliko je čovjek zdrav u početku ne ovisi o njemu. Svatko može nastojati napredovati u ovom smjeru. Zdravo znanje može doći samo od zdrave osobe. Tajno školovanje ne odbacuje nezdravog čovjeka; ali mora zahtijevati da učenik ima volju za zdravim životom. - U tome čovjek mora postići najveću moguću neovisnost. Dobri savjeti drugih, koje svatko dobiva - uglavnom bez pitanja - obično su potpuno suvišni. Svatko mora nastojati brinuti se za sebe. - U fizičkom smislu to je više pitanje držati se podalje štetnih utjecaja, nego bilo čega drugog. Kako bismo ispunili svoje dužnosti, često si moramo nametati stvari koje ne idu u prilog našem zdravlju. Čovjek mora shvatiti da, kad je situacija takva, svoju dužnost stavlja iznad brige za svoje zdravlje. Ali koliko se toga može izbjeći uz malo dobre volje! U mnogim slučajevima dužnost mora biti viša od zdravlja, doista, često viša od života; okultnom učeniku nije nikada dopušteno uživanje. Kod njega uživanje može biti samo sredstvo za zdravlje i život. I apsolutno je neophodno u tom smjeru da čovjek bude sasvim iskren prema sebi. Nema koristi iz vođenja asketskog života ako izvire iz motiva sličnih motivima zadovoljstva. Netko može uživati u asketizmu kao što drugi uživaju u ispijanju vina. Ali ne može se nadati da će mu ta askeza koristiti za više znanje. - Mnogi sve što im se čini da ih sprječava da napreduju u tom smjeru pripisuju svojoj životnoj situaciji. Kažete: 'Ne mogu se razvijati u svojim životnim uvjetima'. Za mnoge bi bilo poželjno da zbog drugih stvari promijene svoje okolnosti; nitko to ne treba raditi u svrhu tajnog školovanja. Da biste postigli ovaj cilj potrebno je učiniti samo onoliko koliko možete za svoje tjelesno i duševno zdravlje u situaciji u kojoj se nalazite. Svaki rad može služiti cijelom čovječanstvu; i mnogo je veća stvar od ljudske duše shvatiti koliko je potreban sitan, možda ružan posao za cjelinu nego vjerovati: 'Ovaj posao je za mene loš, pozvan sam za nešto drugo'. - Za okultnog učenika je osobito važna težnja za duhovnim zdravljem. U svakom slučaju, nezdravo stanje uma i misli, odvodi s puta k višem znanju. Tu je osnovno jasno, smireno mišljenje, sigurna percepcija i osjećaj. Ništa od okultnog učenika ne bi trebalo biti dalje od sklonosti fantaziji, uzbuđenju, nervozi, egzaltaciji, fanatizmu. Treba steći zdrav pogled na sve aspekte života: trebao bi sigurno pronaći put u životu; trebao bi mirno razgovarati sam sa sobom i pustiti da stvari djeluju na njega. Treba nastojati iskazati pravdu u životu gdje god je to potrebno. U svojim prosudbama i osjećajima treba izbjegavati sve ekstravagantno, jednostrano. Kad ovaj uvjet ne bi bio ispunjen, okultni učenik bi završio u višim svjetovima vlastite mašte; umjesto istine, u njemu bi se potvrdila vlastita mišljenja. Okultnom učeniku je bolje biti 'trezven' nego uzvišen i fantastičan.
Drugi uvjet je da se osjećate kao dio cjelokupnog života. Ispunjavanje ovog uvjeta podrazumijeva mnogo toga. Ali svatko ga može ispuniti samo na svoj način. Ako sam ja odgajatelj i moj učenik ne odgovara onome što ja želim, ne bih trebao usmjeriti svoje osjećaje protiv učenika nego protiv sebe. Trebao bih se osjećati jedno sa svojim učenikom do te mjere da se pitam: 'Nije li nedostatak učenika rezultat mog vlastitog djela?' Umjesto da svoj osjećaje usmjerim protiv njega, radije ću razmisliti kako bih se ja trebao ponašati, kako bi učenik u budućnosti mogao bolje ispuniti moje zahtjeve. Cjelokupni način razmišljanja postupno se mijenja iz takvog načina razmišljanja. To vrijedi i za najmanje i za najveće. S takvim stavom vidim naprimjer, zločinca drugačije nego bez toga. Suzdržavam se od suda i kažem sebi: 'Ja sam poput njega samo čovjek. Obrazovanje koje su mi dale moje okolnosti bilo je možda jedino što me spasilo od njegove sudbine'. Tada vjerojatno dolazim i na pomisao da bi bližnji postao druga osoba da su učitelji, koji su svoj trud uložili u mene, darovali njega. Zamislit ću da sam primio ono što je njemu oduzeto, da svoje dobro dugujem samo činjenici da mu je to oduzeto. I tada neću biti daleko od toga da sam samo član cijelog čovječanstva i da sam solidarno odgovoran za sve što se događa. Ovdje se ne radi o činjenici da takvu misao treba odmah pretočiti u vanjska djela agitacije. Ali to treba tiho njegovati u duši. Tada će se to vrlo postupno odraziti na vanjskom ponašanju osobe. A u takvim stvarima svatko se može samo početi reformirati. Nema svrhe postavljati općenite zahtjeve čovječanstvu u smislu takvih misli. Lako je suditi kakvi bi ljudi trebali biti; ali okultni učenik radi u dubini a ne na površini. Stoga bi bilo sasvim pogrešno povezati zahtjeve okultnih učitelja koji su ovdje naznačeni s nekim vanjskim, možda čak i političkim zahtjevom s kojim duhovno školovanje ne može imati nikakve veze. Politički agitatori obično 'znaju' što treba 'zahtijevati' od drugih ljudi; manje se govori o zahtjevima prema sebi.
A to je izravno povezano s trećim uvjetom za tajno školovanje. Učenik mora biti sposoban doći do spoznaje da su njegove misli i osjećaji važni za svijet kao i njegovi postupci. Mora se shvatiti da je mrziti bližnjega jednako kobno kao i udariti ga. Tada dolazim do spoznaje da kada se usavršavam, ne činim nešto samo za sebe, već i za svijet. Svijet ima isto toliko koristi od mojih čistih osjećaja i misli koliko i od mog dobrog ponašanja. Sve dok ne mogu vjerovati u ovo značenje mog unutarnjeg bića za svijet, nisam prikladan za okultnog učenika. Tek tada sam ispunjen ispravnom vjerom u smisao svog unutarnjeg bića, moje duše, kada radim na toj duši kao da je jednako stvarna kao i sve ostalo izvana. Moram priznati da moj osjećaj ima učinak kao i djelovanje moje ruke.
Time je zapravo već izražen četvrti uvjet: stjecanje stava da čovjekova stvarna bit nije u izvanjskom, nego u unutarnjem. Onaj tko sebe vidi samo kao proizvod vanjskog svijeta, kao rezultat fizičkog svijeta, ne može nikamo stići u tajnom školovanju. Osjećaj duševno-duhovnog bića je osnova za takvo školovanje. Svatko tko pronikne u takav osjećaj, tada je u stanju razlikovati unutarnju obvezu od vanjskog uspjeha. Uči prepoznati da je jedno ne može izravno mjeriti s drugim. Okultni učenik mora pronaći pravu ravnotežu između onoga što vanjski uvjeti diktiraju i onoga što prepoznaje kao ispravan smjer djelovanja. Onima oko sebe ne bi trebao nametati nešto što oni ne mogu razumjeti; ali također bi trebao biti potpuno slobodan od ovisnosti da radi samo ono što ljudi oko njega mogu prepoznati. Priznanje za svoje istine mora tražiti samo u glasu svoje duše koja se bori za znanje. Ali treba što više naučiti od svoje okoline kako bi saznao što je dobro i korisno za nju. Na taj će način razviti ono što se u tajnoj znanosti naziva 'duhovna ravnoteža'. Na jedno strani vage je 'otvoreno srce' prema potrebama vanjskog svijeta, na drugoj 'unutarnja čvrstima i nepokolebljiva ustrajnost'.
A ovo ukazuje na peti uvjet: postojanost u slijeđenju odluke nakon što je donesena. Ništa ne bi trebalo navesti okultnog učenika da odstupi od donesene odluke, osim spoznaje da je u zabludi. Svaka odluka je moć, pa čak i ako ta moć nema trenutni uspjeh tamo gdje je prvo usmjerena, ona djeluje na svoj način. Uspjeh je kritičan samo kada se nešto učini iz želje. Ali svi postupci napravljeni iz želje su bezvrijedni za viši svijet. Ovdje samo odlučuje ljubav prema djelovanju. Sve što okultnog učenika tjera na akciju treba živjeti u toj ljubavi. Tada se neće umoriti uvijek iznova provoditi odluku u praksi, bez obzira koliko često nije uspio. I tako dolazi do toga da samo ne čeka vanjske učinke svojih postupaka, nego da bude zadovoljan samim postupcima. Naučit će žrtvovati svoja djela, čak i cijelo svoje biće, svijetu, kako god on primio njegovu žrtvu. Svatko tko želi postati tajni učenik mora pristati na takvo požrtvovno služenje.
Šesti uvjet je razvoj osjećaja zahvalnosti prema svemu što je čovjeku naklonjeno. Čovjek mora znati da je njegova egzistencija dar cijelog kozmosa. Što je sve potrebno, da svatko od nas može primiti i ostvariti svoju egzistenciju! Koliko toga dugujemo prirodi i drugim ljudima! Takvim mislima moraju biti skloni oni koji žele tajno školovanje. Tko im se ne može posvetiti, ne može u sebi razviti svu onu ljubav koja je potrebna za stjecanje višeg znanja. Nešto što ne volim ne može mi se otkriti. I svako me otkriće mora ispuniti zahvalom, jer me čini bogatijim.
Svi gore navedeni uvjeti moraju se sjediniti u jednom sedmom: neprestano promatranje života na način na koji to ovi uvjeti zahtijevaju. Ovo učeniku daje priliku da svom životu da jedinstveni karakter. Svi njegovi načini izražavanja u životu bit će u skladu, a ne u kontradikciji. Bit će pripremljen za ostalo do čega mora doći tijekom prvih koraka u tajnom školovanju.
Ako netko ima ozbiljnu i poštenu volju ispuniti zadane uvjete, tada se može odlučiti za duhovni trening. Tada će biti spreman slijediti dane savjete. Većina ovih savjeta može se nekim učiniti kao nešto površno. Takav netko može reći da je očekivao da će obuka biti u manje rigoroznim oblicima. Ali sve unutarnje mora živjeti u vanjskom. I koliko malo slika postoji ako postoji samo u glavi slikara, isto tako malo okultno školovanje može biti bez vanjskog izražaja. Stroge forme preziru oni koji ne znaju da ono što je unutra mora biti izraženo izvana. Istina je da je bitan duh stvari, a ne forma. Ali kao što je forma ništa bez duha, tako bi i duh bio nedjelatan kad ne bi sam sebi stvorio formu.
Postavljeni uvjeti su prikladni da okultnog učenika učine dovoljno jakim da također ispuni i daljnje zahtjeve koje mu mora postaviti duhovno školovanje. Ako mu ti uvjeti nedostaju, tada će se s oklijevanjem suočiti sa svakim novim zahtjevom. Bez njih neće imati povjerenje u ljude koje mu je potrebno. A sva težnja za istinom mora se graditi na povjerenju i pravoj ljudskoj ljubavi. Na njoj se treba graditi, to je temelj, iako težnja za istinom iz nje ne može izvirati, već samo iz vlastite duševne snage. I ljudska se ljubav postupno mora proširiti na ljubav prema svim bićima, zapravo prema cijeloj egzistenciji. Tko ne ispunjava spomenute uvjete, neće imati ni punu ljubav za svaku izgradnju, prema svemu stvorenome, i težnju da se suzdrži od svakog uništenja, svakog uništenja kao takvog. Okultni učenik mora postati takav da nikada ništa ne uništava radi uništavanja, ni djelima, ali ni riječima, osjećajima i mislima. Za njega bi trebala postojati radost u nastajanju, u postajanju; i tek onda može dati ruku i uništenju, ako je sposoban promicati novi život iz, i kroz, uništenje. To ne znači da je okultnom učeniku dopušteno gledati dok zlo raste; ali i u lošem treba tražiti one aspekte kroz koje se može promijeniti u dobro. Sve više postaje svjestan da je najispravniji način borbe protiv lošeg i nesavršenog, stvaranje dobrog i savršenog. Okultni učenik zna da se ništa ne može stvoriti iz ničega, ali da se nesavršeno može transformirati u savršeno. Svatko tko razvije sklonost stvaranju, uskoro će pronaći sposobnost da se ispravno nosi sa zlom.
Tko god se uključi u tajno školovanje mora shvatiti da je ona namijenjena izgradnji, a ne uništavanju. Stoga sa sobom treba ponijeti volju za poštenim, predanim radom, a ne za kritikom i destrukcijom. Trebao bi biti sposoban za predanost, jer treba naučiti ono što još ne zna. Treba pobožno gledati na ono što se događa. Rad i predanost: to su osnovni osjećaji koji se moraju zahtijevati od okultnog učenika. Neki će morati shvatiti da ne napreduju u svom školovanju, iako misle da su neumorno aktivni. To je zato jer nisu rad i predanost shvatili u pravom smislu. Onaj posao koji se poduzima radi uspjeha, bit će najmanje uspješan, a ono učenje koje se obavlja bez predanosti bit će najmanje plodonosno. Ljubav prema poslu, a ne uspjehu, jedini je put naprijed. A ako učenik u školovanju traži zdravo razmišljanje i sigurnu prosudbu, ne treba svoju predanost rasuti pred sumnjom i nepovjerenjem.
Čovjek ne bi trebao postati ropski ovisan ako u vezi neke prosudbe ne izrazi vlastito mišljenje, nego joj pristupa sa smirenom predanošću i odanošću. Oni koji su stekli nešto znanja znaju da to sve ne duguju tvrdoglavom osobnom sudu, već tihom slušanju i promišljanju. - Uvijek treba imati na umu da o onom o čemu se već može suditi, više ne treba učiti. Dakle, ako želite samo suditi, ne možete više uopće učiti. U tajnom školovanju, međutim, sve se svodi na učenje. Apsolutno treba imati volju učiti. Ako netko nešto ne razumije, bolje je ne suditi nego presuđivati. Tako možete kasnije imati razumijevanje. - Što se čovjek više penje stepenicama znanja, to mu je više potrebno ovo tiho, pobožno slušanje. Sve spoznaje istine, sav život i djelovanje u svijetu duha, postaje suptilno u višim sferama, delikatno u usporedbi s operacijama običnog uma i života u fizičkom svijetu. Što se više krug čovjekova djelovanja širi, to su zadaci koje mora izvršiti sve delikatniji. - Zato jer je to tako, ljudi dolaze do tako različitih 'pogleda' i 'gledišta' u odnosu na više regije. Ali u stvarnosti postoji samo jedno mišljenje, čak i o višim istinama. Čovjek do ovog jedinstvenog mišljenja može doći kada se kroz rad i predanost uzdigne da stvarno vidi istinu. Samo onaj tko, nepripremljen, sudi prema svojim omiljenim idejama, svojim uobičajenim mislima itd., može doći do gledanja koje odstupa od jedinog istinitog. Kao što postoji samo jedan pogled na matematički teorem, tako postoji samo jedan pogled na stvari u višim svjetovima. Ali prvo se treba pripremiti da bi se došlo do takvog 'pogleda'. Ako se ovo ima na umu, uvjeti tajnog školovanja ne bi iznenadili. Apsolutno je točno da istina i viši život prebivaju u svakoj ljudskoj duši i da ih svatko može i mora pronaći za sebe. Ali oni leže duboko, i mogu se izvući iz svojih dubokih okana tek nakon što se uklone prepreke. Kako se to postiže mogu savjetovati samo oni koji su iskusni u okultnoj znanosti. Znanost duha daje takve savjete. Nikome ne nameće istinu, ne proglašava nikakvu dogmu; ali pokazuje put. Iako bi svako mogao - ali možda tek nakon mnogih inkarnacija - pronaći ovaj put sam; tajnim školovanjem taj se put skraćuje. Na taj način čovjek ranije dolazi do točke u kojoj može sudjelovati u svjetovima u kojima se duhovno spasenje i ljudski razvoj promiču kroz duhovni rad.
Ovime je ukazano na stvari koje bi prvo trebalo priopćiti o postizanju iskustava viših svjetova. U sljedećem poglavlju ova objašnjenja će se nastaviti pokazujući što se događa u višim članovima ljudske prirode (u duševnom organizmu ili astralnom tijelu, i u duhovnom ili misaonom tijelu) tijekom tog razvoja. Na taj će se način priopćenja staviti u novo svijetlo i moći će se dublje u njih proniknuti.