Grčka i rimska kultura koje nastavljaju imati utjecaja i danas. Pokoravanje Grka od strane Rimljana. grčko: umjetničko filozofski, romansko: pravno, nemaštovito. Grčki i rimski jezik. Kršćanstvo i rimska država povezani u rimokatoličkoj crkvi. Uništavanje ostatak Grčke kroz zatvaranje filozofskih škola pod Justinijanom. Protjerivanje Origena. Oživljavanje Grčke u renesansi. Rafaelova 'Atenska škola'.
Utjecaj luciferskih i ahrimanskih bića u grčko-latinskom dobu. Luciferove nade ostaju neispunjene, Ahrimanove namjere osujećene. Zadaće našeg vremena: čisto promatranje osjetilnog svijeta i slobodne imaginacije. Goethe i Jakob Böhme. Oluja Mongola. Otkriće Amerike. Đingis kan. Macchiavelli, Thomas von Kempis, Musset, Böhme. Prikaz Krista Isusa u slikarstvu (Reni, Murillo, Lebrun, Rubens, Van Dyk, Rembrandt) i u književnosti: Renan, David Friedr. Strauß, Solovjev.
Utjecaj luciferskog s istoka (Đingis kan) i ahrimanskog sa zapada (meksički misteriji). Meksički bog Taotl, duh smrti, želi da se duše protjeraju sa Zemlje. Protivnik Taotla: Tetzkatlipoka. Vitzliputzli se bori protiv Taotla u vrijeme misterija na Golgoti. Krajnosti pogleda na Krista: Renanov 'Život Isusa' i Solovjev pogled an Krista. 'Sve izvanjsko treba potaknuti samospoznaju'; 'Nutrina treba poučavati spoznaji svijeta' - kao zadatak Antropozofskog društva.
Povijesna perspektiva utemeljena na znanosti duha. Progresija iz 4. u 5. post-atlantsko razdoblje. Potraga za duhom u hipnotizmu i spiritualizmu snižavanjem svijesti. Opasnost od 'homunkulizacije' čovječanstva. Zadatak znanosti duha je istraživanje živog. Ku Hung Ming o padu europske kulture kao posljedici materijalizma.
Atlantski impulsi u meksičkim misterijima. Grčki život fantazije i rimski egoizam. Peto razdoblje mora razviti osjetilnu percepciju i slobodnu imaginaciju. Lucifer i Ahriman nastoje obnoviti atlantske impulse. Mongolski pohodi. U Meksiku, razapinjanje iniciranog crnog maga u vrijeme misterije na Golgoti. Marko Polo, Kublaj kan, Kristofor Kolumbo. Naš zadatak: riješiti problem instinkta, problem rođenja, problem smrti i zla.
Goetheov mentalitet. Luciferski i ahrimanski aspekti križarskih ratova. Templarski red. Filip Lijepi. Zlato. Kršćanska inicijacija kod templara. Templarsko suđenje. Iznuđena priznanja. Templarski impulsi žive i dalje, primjerice kod Juliusa Mosena, u Goetheovoj 'Bajci o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani', i kod Anastasius Grüna. Legenda o Izidi. Goetheov značaj sa sadašnjost i budućnost. Goethe literatura: Lewes, Baumgartner, Herman Grimm.
Lik Fausta. Goetheov Faust i povijesni Faust. Stara magija, stara umjetnost liječenja. Uskrsna šetnja u 'Faustu'. Faust i Wagner. Faustov prijevod Biblije. Mefisto kao putujući skolastik. Mjesec i srebno, Sunce i zlato. Stare i nove misterije. Legenda o Izidi. Doba elektriciteta. Znanost duha i socijalni život.
Henrik VIII od Engleske. Osnivanje Anglikanske crkve. Obuka u apstraktno- racionalističkom mišljenju kod Locke, Voltaire, Montesquieu, Hume, Darwin. Pogubljenje Thomas Morea. Mučenje i pogubljenje templara. Defoeov 'Robinson'. Važnost materijalističkih ideja kao sredstvo odgoja. Svjetonazor Kopernika, Keplera, Galileja. Nova duhovna znanja prikladna da interveniraju u praktični život.
Templari. Wolfram von Eschenbach 'Parsifal'. Goetheova pjesma 'Tajne'. Kozmička esencija eterskog organizma. Ideali Francuske revolucije: sloboda, jednakost, bratstvo. Magnetizam i elektricitet. Galvani. 'Fluktuirajući pogled' i 'trajne misli'.
Ostaci misterijske magije Atlantide. Istok i Zapad u 19. stoljeću. U zapadnom svijetu pitanja o odnosu prema rođenju i nasljeđu. Zlo, patnja i smrt, pitanja su na istoku. E. Renan i David Friedr. Strauß. Načelo korisnosti. Darwin. Maltuziajanstvo. Borba za egzistenciju, selekcija najpogodnijih. Nasuprot tome, načelo uzajamne pmoći Kropotkina. H.P. Blavatsky između istočnih i zapadnih utjecaja.
Polaritet između zapadne i istočne kulture u Europi. Zapadnjačka potraga za srećom i istočnjačka potraga za spasenjem. Nove spoznaje: Iskonske pojave i slobodna imaginacija. Buržoazija i hodočasnici. Calderonov 'Čudesni mag' i Goetheov 'Faust'.
Razdvajanje životnog etera i zemaljskog etera u čovjekovoj organizaciji. Na zapadu: promatranje transformacije i rođenja, potraga za srećom i korisnošću. Istok: traženje zla i patnje, okretanje prema smrti, traženje otkupljenja i oslobođenja. 'Biro Julia'. Spiritizam; Freudova psihoanaliza; Laurence Oliphant; H. P. Blavatsky; Ku Hung Ming. Pol korisnosti, pol sakramentalizma. Buržoazija i hodočasnici. Osobnost Blavatsky.
Epizodno gledanje. Nestanak pogleda na duhovno skriveno u osjetilnom svijetu u 19. stoljeću. Haeckelov osnovni biogenetski zakon. Daljnji razvoj Goetheovih pogleda kroz znanost duha. Glava i ostatak ljudskog organizma u razvoju.
Faust i zemaljski duh. Utjecaj materijalizma na intelektualni život u 19. stoljeću. Istraživanje beživotnog. Zapažanja John Tyndalla i Lecontea. Teologija pod zabranom prirodnih znanosti. Nerazumijevanje antropozofije od strane teologa.
Jaures kao primjer intelektualno stremećih ljudi u 19. stoljeću. Utjecaj prirodne znanosti na teologiju. Pastor Joß o modernom misticizmu. I.P.V. Troxler kao primjer duhovne spoznajne moći koja je još postojala u 19. stoljeću.
I.P.V. Troxler. Pico della Mirandola. Potiskivanje gnoze u razvoju zapada. Paracelsus. Pokušaj uporabe drevne mudrosti u službi egoizma. Teozofsko društvo. Hermann Grimm o budućnosti čovječanstva.